EKONOMSKA KRIZA ILI USPORENI PRIVREDNI RAST

Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd, Srbija
Srbija

Univerzitet Union „NikolaTesla“, Beograd, Srbija
Srbija

Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina


Apstrakt

Savremene ekonomije ciklično prolaze kroz periode recesije i s tim fenomenom su naučile da se izbore. Veliki problemi nastaju kada se umesto cikličnih kriza dogode globalne i sveobuhvatne krize koje utiču na funkcionisanje malih privreda. Krize nejakih ekonomija, po pravilu, počinju kao valutne, a potom brzo prerastaju u dužničke i bankarske.Uprvom koraku stranci zaustavlјaju unos kapitala u zemlјu i/ili povlače već uneti kapital – prevremenim vraćanjem kredita, povlače dobit ili prodaju domaće hartije od vrednosti. U takvoj situaciji izlaz je u povećanju domaće akumulacije. Efektivna ekonomska politika treba da podrži mehanizme koji stvaraj u konkurenciju određenih ekonomskih aktivnosti u cilјu realizacije povećanja ekonomije obima i/ili efekata aglomeracije, što odgovara internalizaciji pozitivnih prostorno-specifičnih efekata širenja aktivnosti (eksternalije).Uklјučivanje Srbije u »treću tehnološk urevoluciju«, uz napuštanje koncepta industrijalizacije, prevashodno je uslovlјeno uvozom savremenih tehnologija, a transfer je prihvaćen kao bitan elemenat razvoja iindustrijskog i privrednog, uopšte. Međutim, od početka dvadeset prvog veka za Srbiju veliki problem predstavlјa odliv stručne i visoko obrazovane radne snage, koji značajno umanjuje potencijale za dalјi razvoj naučno-istraživačkog rada, koji je osnova tehnološkog napretka i savremenog uklјučivanja u procese globalizacije. Privredna kriza, u većoj ili manjoj meri utiče na rast privrede. Predviđanja ekonomske budućnosti srpske privrede su vrlo nezahvalna jer ne samo javnost nego i eksperti nude različite procene, optimističke, pesimističke, s argumentima ili bez njih.

Ključne reči



Cijeli članak:


Reference


Božić-Milјković, I, 2018, Ekonomije balkanskih zemalјa, Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd, str.176-177.

Gligorov, V., 2003, Budućnost zakasnele integracije, U: (Bajić, V-&Lopandić, D.), Srbija i Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji, Evropskipokret u Srbiji i FondacijaFridrihEber, Beograd, str.62-66.

Grečić, V., 2019, Kako ublažiti “odliv mozgova”, Politika, Beograd, 29. januar 2019, str.11.

Filipović, J., 2013, Managementof Diaspora, Virtual University asa Complex Organization, Germany: Lambert Academic Publishing.

Katić, N., 2018, Strane direktne investicije, domaće iluzije i BDP, Politika, Beograd, 12.09. 2018.

Katić, N., 2018, Čekajući veliku ekonomsku krizu, Politika, Beograd, 10.10.2018, str.11.

Petrović, P.,Pavlović, Đ., 2018, Preduzetništvo traži kredite, Ekobiz, Bijelјina, jun, 2018.

World and European Consilium of the European communities, 2008, Green Paper Entreprenurship in Europe, Bruxelles.

World and Commission of the European communities, 2011, Small Business Act for Europe, Bruxelles.