Savremeno međunarodno ekonomsko okruženje odlikuje proces globalizacije nacionalnih i regionalnih tražišta. Na ovaj proces nisu imune ni zemlјe u tranziciji. Tranzicija je po učincima proces implementacije globalizacije u zemlјama koje izlaze iz socijalizma i komunističke paradigme po konceptu Vašingtonskog konsenzusa. Međutim, tranzicija je u većini postsocijalističkih zemalјa bila teorijski nedovolјno osmišlјen koncept, insistiralo se na brzoj i neupitnoj privatizaciji. Privatizacije u Bosni i Hercegovini i Srbiji podržane su od strane globalnih finansijskih institucija, Svjetske banke i MMF pod uslovima i po programima mjera tih institucija se provode. Cijenu privatizacije, o kojoj niko, ozbilјno ne govori u analiziranim državama, skupo plaćaju radnici i potrošači. Privatizacija češće zatvara radna mjesta nego što otvara nova. Otpušteni radnici ne postaju javni trošak, jer ne postoji valјan sistem osiguranja za slučaj nezaposlenost. Dakle, ekonomska politika zemalјa u tranziciji nije stvar nacionalne države već program mjera i uslova globalnih finansijskih institucija MMF, Svjetske banke i institucija EU, ispostavlјenih tranzicionim zemlјama. Međutim, postavlјa se dilema, ostaviti elitama, u zemlјama u tranziciji da donesu programe razvoja ili slijediti globalne institucije i njihove projekte uklјučujući i EU. Šta je valјan izbor? Evropska unija, nakon Bregzita, je u intenzivnoj krizi i preispitivanju s obzirom na unutrašnje ustrojstvo i odnose među članicama, položaj i moć u međunarodnim odnosima nakon predsjedničkih izbora u SAD i ugroženosti evropskog sistema vrijednosti dodatno potenciranog migrantskom krizom. Pitanje je može li EU da usaglasi svoje razlike, a da ih ne poništi, kako bi bila privlačna za zemlјe u tranziciji koje u svjetlu nove geopolitike moraju da traže svoje mjesto.

Pročitaj online

Preuzmi PDF fajl

Stiglic Dž.; Uvenule reforme? Deset godina tranzicije (godišnja konferencija Svetske banke o razvojnoj ekonomiji 1999), Vašington 2000 . str 27.

Devetaković S., Jovanović Gavrilović B., Rikalović G.; Nacionalna ekonomija, CID Beograd, 2008., str 343.

Fridman M.; citirano u Martin Volf, Fajnanšal Tajmes, London, 3 novembra 2004. str 17.

Stiglic Dž.; Protivrečnosti globalizacije, SBM-x , Beograd 2002., str 150.

Hantington S.; Sukob civilizacija, CID Podgorica, 2000., str 320.

http://www.euinside.eu/

Mišćević, T., Sedam decenija EU-kako dalјe ili kako nazad?, Budućnost EU i Zapadni Balkan-pogled iz Srbije,Spolјnopolitičke sveske 03/16, Fondacija Fridrih Ebert, Beograd 2016., str 7.

Proroković, D., Budućnost EU iz ugla geopolitike: između kontrolisane atrofije i kontrolisane konsolidacije, Spolјnopolitičke sveske 03/16, Fondacija Fridrih Ebert, Beograd 2016., str 13.

Gidens, E., Evropa u globalnom dobu, Clio, Beograd, 2009., str 16.

Ferguson, N., “Velika degeneracija”, kako se institucije raspadaju i ekonomije umiru, Plato, Beograd. 2016., str 11.