Nakon perioda nakrivo nasađene fiskalne represije nametnute zemlјama periferije sa platno-bilansnim deficitima u periodu krize u Evrozoni (2010.-2012.), EMU se odlikuje zabrinjavajuće dugim i jednoličnim periodom fiskalne i monetarne ekspanzije, tj. odlazi u drugu krajnost kao odgovor na različite egzogene i endogene šokove koji su je u međuvremenu pogađali. U ovom radu zagovaramo hipotezu da je inflacija, kada se najzad i naizgled pravo niotkuda pojavila, zakonomerna i neizbežna posledica neodgovorne fiskalne politike i neodrživo visokih javnih (i privatnih) dugova unutar EMU, kao i da je nedavno preduzeta reforma monetarne politike u najmanju ruku nedovolјna a u ponečemu i pogrešna reakcija kreatora ekonomske politike. Uostalom, nemonetarni kontekst čini da su pod palicom jedne iste ECB i u 2022. različite članice iskazale veoma različite stope i strukture inflacije, čime se borba sa stagflacijom još više komplikuje. U skladu sa odskora reafirmisanom fiskalnom teorijom nivoa cena, nemoguće je pobediti inflaciju ako restriktivnost centralne banke još revnosnije ne predvodi fiskalna politika, dok se u slučaju ozbilјnije raspojasanih inflacionih očekivanja mora posegnuti i za zamrzavanjem cena i plata, što je samo dodatna indikacija da stabilizaciona lopta nije nužno u monetarnom dvorištu.

Pročitaj online

Preuzmi PDF fajl

Agarwal, R.-Kimball, M.(2022), «The Future of Inflation Part I: Will Inflation remain High?», Finance&Development Ocassional Paper, IMF, Washington DC, April 7th.

ECB (2023), «An Overview of the ECB’s Monetary Policy Strategy», European Central Bank, Frankurt, mimeo.

The Economist (2023), «The ECB gears up for a Summer Slowdown», Espresso, Jun 15th, mimeo.

Eurostat (2023), «Inflation Statistics», https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Inflation_in_the_euro_area, pristuplјeno 27. maja.

Eurostat (2023*), «Provision of deficit and debt data for 2022 – first notification», Euroindicators 47, 21. april, mimeo.

Claeys, G. - Guetta-Jeanrenaud, L.- McCaffrey, C.- Welslau, L. (2023), ‘Inflation Inequality in the European Union and its Drivers’, Bruegel Datasets, mimeo.

Cochrane, J. (2023), «The Fiscal Theory of Price Level», Princeton University Press, NJ, passim.

Issing. O. (2023), «Can the ECB escape ist own Trap?», Project Syndicate, 7. jun, mimeo.

Korinek, A. -Stiglitz, J. (2022), «Macroeconomic Stabilisation for a Post-Pandemic World: Revising the Fiscal-Monetary Policy Mix and Correcting Macroeconomic Externalities», Hutchins Center Working Paper #78, Brookings Institution, August.

Lang, S.-Schadner, W. (2021), «The Trilemma of Expansionary Monetary Policy in the Euro Area during the COVID-19 Crisis», Finance Research Letters, No. 42, ISSN: 1544-6123, mimeo.

Malović, M. (2014), ”Teorija novca i monetarna politika u maloj otvorenoj privredi”, Institut ekonomskih nauka, Beograd.

Malovic, M. (2015), „The Eurozone Conundrum: Inability to discern Sunk Costs from Marginal Cost of Hesitation?”, u X.Richet et alia (eds.), New Economic Policy Reforms, BBA&IES, Belgrade, New Economic Policy Reforms. Belgrade: Belgrade Banking Academy, pp. 169-181.

Malovic, M. (2019), “The Eurozone Chronicles- Does Fiscal Money Theory support Monetary Union?”, CCEDEP International Scientific Conference Proceedings, Alliance of Central-Eastern European Universities, Novi Sad, str. 62-69.

Obstfeld, M. (2022), «Emerging-market and Developing Economies need Support amid rising Interest Rates», Peterson Institute for International Economics, October 6th, mimeo.

Roubini, N. (2022), “The Unavoidable Crash”, Project Syndicate, decembar, mimeo.

Seidl, C. (2023), «Inflation: Thruway of ECB’s Monetary Policy», Journal of Economic Analysis No. 2(Vol. 1), pp. 1-15.