Stečajni propisi Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske determinišu da stečajni dužnik može biti pravno lice. Pri tom, zakonodavac u smislu odgovornosti dužnika ide korak dalje, pa projecira i odgovornost dužnika pojedinca, na način da njegova imovina može biti obuhvaćena postupkom stečaja. Dužnik pojedinac je komplementar u komanditnom društvu i osnivač društva s neograničenom solidarnom odgovornošću. Nasuprot tome, nije propisano da se nad fizičkim licem može otvoriti postupak stečaja. To znači da naš pravni sistem ne prepoznaje provođenje tzv. potrošačkog stečaja. Potpuno je drugačija situacija u zemljama članicama Evropske unije i državama iz najbližeg okruženja, (R. Hrvatska) gdje je ovaj institut pravno normiran. Međutim, čak i ako se složimo da je ovaj institut neophodno involvirati u domaći pravni sistem, postavlja se pitanje da li ga normirati kroz važeće stečajne propise ili posebnim pravnim propisom? Zatim, pitanje je koji bi model potrošačkog stečaja bio adekvatno rješenje? Navedena pitanja ćemo pokušati rasvijetliti uočavanjem prednosti i nedostataka ovog pravnog instituta kao mogućeg novog zakonskog rješenja u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Pročitaj online

Preuzmi PDF fajl

Barbić, J, (2007) Godišnjak Tribine Pravnog fakulteta u Zagrebu i Kluba pravnika grada Zagreba, Zagreb, 2007.

Bodul, D., (2018) Dvije godine primjene zakona o stečaju potrošača, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, str. 151 - 170.

Bodul, D., Grbić, S., (2018) Zašto je važno analizirati praksu europskog suda za ljudska prava, Harmonius, Journal of Legal and Social Studies in South East Europe, exemplar, str. 63 - 86.

Bodul D. (2011), „Osobni stečaj: globalni trend i hrvatska perspektiva“, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, str. 355 - 356.

Bodul, D. (2010) Stečajni postupak nad imovinom potrošača u hrvatskom pravu - geneza ideje, pozitivna norma, poredbena iskustva i de lege ferenda preporuke, Pravni fakultet Zenica, str. 136 - 166.

Čolović, V. (2017) Stečaj fizičkih lica, Godišnjak fakulteta pravnih nauka, Banja Luka, str. 5 – 18.

Dobbie, W., Goldsmith - Pinkham P., Yang, C., (2015) Consumer Bankruptcy and Financial Health, Cambridge, str. 1 - 57.

Garašić, J. (2011) Kako zakonski regulirati “Osobni stečaj” u Hrvatskoj, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1487- 1514.

Hrastinski - Jurčec, Lj., Baran, N. Marković, N., (2019) Stečaj potrošača, Priručnik za polaznike/ice, Zagreb,

Jašarević, M., (2021). Statusne promjene u postupku reorganizacije stečajnog dužnika, Internacionalni univerzitet u Goraždu, Goražde

Marković - Bajalović, D., (2016). Novi zaкon o stečaju Republiкe Srpsкe – Restrukturiranje pre stečaja - zakonodavna inovacija ili iluzija, časopis Pravna riječ, Banjaluka, str. 389 – 412.

Opačić, A., (2011) Individualni stečaj, dostupno na: https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0017-0933/2012/0017-09331201037O.pdf

Zakon o stečajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, br. 29/03,32/04,42/06, 52/18)

Zakon o stečaju Republike Srpske, (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 16/16)

Zakon o stečaju potrošača Republike Hrvatske, („Narodne novine“: broj 100/15 i 67/18,)

https://www.capital.ba/zaduzenost-za-godinu-skocila-za-658-miliona-km/